Na zapadnom delu Fruške gore, na izvoru Remete, nalazi se manastir Šišatovac, jedno od značajnih duhovnih i kulturnih središta Srema. Sa crkvom posvećenom Rođenju Presvete Bogorodice, ova svetinja vekovima čuva svedočanstva o istoriji srpskog naroda.
Prema podacima Turističke organizacije Grada Sremska Mitrovica, u početku se manastir zvao Remetica ili Remetski manastir i posvećen je bio Sv. Nikoli. Manastir pripada Eparhiji sremskoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Prema Zaveštatelnom svitku, koji je do Drugog svetskog rata čuvan u manastiru, Šišatovac je 1520. godine osnovao žički iguman Teofil sa monasima Ilarionom i Visarionom. Došavši u Srem, na mestu male crkve Svetog Nikole, zvane Remetska, podigli su novi hram i postavili temelje manastirskog života.
Današnja crkva izgrađena je 1778. godine, trudom vršačkog episkopa Vićentija Popovića. Umetničko oblikovanje unutrašnjosti povereno je Grigoriju Davidoviću Opšiću, koji je 1794. godine oslikao zidanu oltarsku pregradu, a zadužen je i za zidno slikarstvo.
Od sredine XVI veka Šišatovac je bio središte kulta Svetog Stefana Štiljanovića. Njegove mošti, čuvane u manastiru do 1942. godine, privlačile su vernike i darodavce. U ratnim okolnostima prenete su u Beograd, čime su spasene od opasnosti kojoj je bilo izloženo nasleđe fruškogorskih svetinja.
Posebno poglavlje u istoriji Šišatovca vezano je za početak XIX veka i arhimandrita Lukijana Mušickog, pesnika i učenog monaha. U njegovo vreme manastir je postao važno kulturno središte i mesto susreta istaknutih predstavnika srpske književnosti. Ovde je 1815. godine Vuk Stefanović Karadžić slušao Filipa Višnjića i zapisivao njegove epske pesme. Ti susreti zauzimaju značajno mesto u očuvanju srpskog usmenog stvaralaštva, posebno pesama o Prvom srpskom ustanku.
O kulturnom bogatstvu manastira svedočila je i biblioteka sa starim rukopisnim i štampanim knjigama. Među njenim dragocenostima izdvajao se Šišatovački apostol, rukopis na pergamentu iz 1324. godine. Knjige, umetnička dela i predmeti iz riznice pokazivali su koliko je ova svetinja bila važna za očuvanje pismenosti, umetnosti i istorijskog pamćenja.
Poput drugih fruškogorskih manastira, Šišatovac je tokom Drugog svetskog rata doživeo teško razaranje. Rat je ostavio duboke posledice na manastirske građevine i kulturno blago stvarano vekovima. Nakon teških ratnih godina, obnova manastirskog kompleksa započela je 1970. godine.
Prema podacima Turističke organizacije Grada Sremska Mitrovica, u okviru turističkih tura koje se organizuju tokom godine, za obilazak fruškogorskih manastira vlada veliko interesovanje. Među posećenim svetinjama je i manastir Šišatovac. Veliki broj turista i vernika dolaze da upoznaju njegovu bogatu istoriju i osete mir ove fruškogorske svetinje. Boravak u manastiru prilika je i za predah u prirodi, ali i za susret sa nasleđem koje povezuje vekove.
