Paljenje strništa je izuzetno štetno, ali i kažnjivo

Nakon skidanja useva potrebno je u kratkom periodu izvršiti zaoravanje žetvenih ostataka na dubinu 12 do 15 centimetara. Nikako ne treba nakon žetve plaiti žetvene ostatke, jer to nije samo štetna mera nego je i zakonom zabranjena. Spaljivanjem žetvenih ostataka moguće je izazvati ne samo požar, nego se uništava organska materija, uništavaju se korisne životinje i mikroorganizmi u zemljištu, dolazi do degradacije zemljišta i zagađenja životne okoline. Paljenjem žetvenih ostataka pored puteva usled dima smanjuje se vidljivost, što je neretko uzrok saobraćajnih nesreća.

Previše je razloga zbog kojih je plajenje strništa veoma štetno. Iako se godinama unazad apeluje na poljoprivrednike da strništa ne treba paliti nego zaoravati, mnogi na upozorenja i dalje odgovaraju paljenjem žetvenih ostataka. Čak ni činjenica da poljoprivrednik koji pali žetvene ostatke na svojim njivama odlazi u pasivan status, ne sprečava pojedine da odmah nakon skidanja useva ostatke zapale.

Iako dobro znaju da se paljenjem strništa prvenstveno uništava humus koji je i nosilac plodnosti zemljišta pojedini poljoprivrednici od ove štetne mere ne odustaju. U svakoj mesnoj zajednici u Sremu postoje poljočuvari koji vode računa o stanju u poljima, ali oni u postojećim uslovima nisu u mogućnosti da u potpunosti prate stanje na terenu.

Bez obzira da li u selu postoje poljočuvari ili ne, paori treba da znaju da je splajivanje strnjišta zakonom zabranjeno,  a za prekršioce su propisane i određene novčane kazne. Kreću se od 5 do 25 hiljada dinara za fizička lica i od 100.000 do milion dinara za pravna lica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*